Edukacija u Paštriću

„Šta bi nam rekao vojvoda Živojin Mišić kada bi danas video svoj kraj?“ kazao je juče Aleksandar Macura, progamski direktor RES Fondacije, na skupu ekoloških aktivista koji je održan u Paštriću kod Mionice u domaćinstvu porodice Petrović. Dvadesetak aktivista iz Valjeva, Smedereva, Beograda, Mionice i Niša se okupilo se jednodnevnoj edukaciji o javnom budžetu i javnim politikama koju je organizovalo udruženje Lokalni odgovor. Očarani prirodom i gostoljubivošću domaćina Pece Petrovića, učesnici nisu ostali ravnodušni na prizore koje su zatekli prilikom dolaska u Paštrić i prolasku kroz mionički kraj. Kamenolomi, devastiranje okoline i smeće. Gosti su u domu Petrovića, pored stručnih prezentacija iz oblasti lokalnog budžeta, energetskih politika, javnog zdravlja i participacije građana, imali priliku da vide, razgledaju i dosta toga čuju o Muzeju kamena, Kući čaja i Banci semena koje čuva biološko nasleđe, stare sorte domaćeg voća.

Marko Matić, stručni savetnik za javni budžet je učesnicima edukacije predstavio osnovne pojmove o planiranju i realizaciji najvažnijeg instrumenta politike lokalne zajednice, lokalnog budžeta, ilustrujući primerima iz prakse Grada Valjeva. On je kazao da građani nisu u dovoljnoj meri informisani niti dovoljno učestvuju u procesu pripreme budžeta. Kada je reč o javnoj raspravi o budžetu, istakao je da poslednjih godina lokalne vlasti kasne za izvršavanjem budžetskog kalendara i organizovanjem javne rasprave. „Postupak rebalansa budžeta odvija se bez građana i bez javne rasprave“, primetio je Matić. Kada je reč o novcu namenjenom za ekologiju, Matić ističe da se planiranje i realizacije budžetskog Programa 6. Zaštita životne sredine Grada Valjeva u periodu 2015-2021. može oceniti najnižom ocenom „D“, polazeći od međunarodnog PEFA standarda kojim se ocenjuje pouzdanost lokalnog  budžeta. Analizom dostupnih dokumenata koji se odnose na ovaj program kao i na budžetski fond Grada Valjeva namenjen za zaštitu životne sredine, po rečima Matića, može se zaključiti da izostaju očekivani rezultati, da su planiranje i relizacija rashoda slabi, te da građani nemaju dovoljno informacija na osnovu kojih bi mogli da ocene uspešnost trošenja javnog budžeta. On je ukazao da izostaju obrazloženja odstupanja između onoga što je planirano i realizovano u Odluci o budžetu.

Marko Matić

Aleksandar Macura je aktivistima govorio o potrebi energetske tranzicije, o promenama koje stižu i koje se ne mogu izbeći, kada je reč o energetskoj policiti države i energetskim navikama i praksama u zajednici. Istakao je da danas živimo posledice odluka koje je društvo kao dugoročne donelo tokom sredinom prošlog veka kada je Srbija odlučila da električnu energiju obezbedi iz uglja. Po njegovim rečima, Srbija je ponovo u prilici i pred izazovom da odlučuje o svojoj budućnosti, da preispita da li je prihvatljiva ekspolatacija nedovoljno energetski bogatog lignita, uz ogromnu devastaciju prirode i zagađenje vazduha koje ugrožava živote i zdravlje miliona ljudi. Sa druge strane, Macura smatra da je, iako trenutno isplativo, dugoročno najštetnije korišćenje vrlo skupe električne energije za grejanje. On ističe da među najznačajnije izvore zagađenje vazduha u gradovima, pa i u Valjevu spadaju dimnjaci iz domaćinstva koja koriste drva ili ugalj kao ogrev. „I dalje se na tržištu prodaju obični šporeti, „smederevci“, veoma energetski neefikasni, koji uz to i zagađuju, približno 50 hiljada komada godišnje što je trošak od 16 miliona evra, što predstavlja investiciju u prošlost, bačen novac“, kaže Macura. On je istakao da rezultati istraživanja kažu da većina Valjevaca nije ekonomski u stanju da finansira bilo kakve investicije koje bi unapredile energetsku efikasnost domova. Stoga predlaže veću podršku lokalnih vlasti i države građanima koji nisu u mogućnosti da sami unapređuju sistem grejanja ili da poboljšavaju termička svojstva svojih domova.

Aleksandar Macura

„Ključ za rešavanje aerozagađenja je u rukama lokalne samouprave u Valjevu koja mora da donese Plan kvaliteta vazduha“, rekla je dr Nataša Stanković, lekar specijalista Doma zdravlja u Valjevu. Ona smatra da taj plan mora da sadrži precizne indikatore i ciljeve koji se odnose na smanjenje emisije PM2.5 čestica, opis željenih efekata, odnosno procenu smanjenja broja prevremenih smrti usled zagađenja vazduha i analizu morbiditeta i mortaliteta uzrokovanog zagađenjem vazduha u Valjevu za period do 2027. godine. Doktorka Stanković je aktivistima predstavila rezultate istraživanja o uticaju zagađenog vazduha koje je nedavno sprovedeno u Kini, kada je za eksperiment korišćen vazduh koji se nalazi u blizini jedna od najprometnijih saobraćajnica u Pekingu. Nalazi istraživanja, tvrdi dr Stanković, su pokazali da su ljudi koji su u dužem vremenu izloženi dejstvu zagađenog vazduha izloženi visokom riziku od nastanka metaboličkog sindroma, gojaznosti, dijabetesa, moždanog udara i srčanih bolesti. „Ne samo da bismo se trebali zaštititi zdravom ishranom, vežbanjem, prekidom pušenja, modifikovanjem faktora rizika poput visokog krvnog pritiska i lipidnog profila, već bi trebalo razmotriti i vazduh koji udišemo.“, rekla je dr Stanković. Govoreći o zdravstvenim pokazatljima rekla je da Institut Milan Jovanović Batut iz Beograda izveštava da kardiovaskularne, maligne i respiratorne bolesti najčešća tri uzroka smrtnosti u Srbiji, koji su povezani sa zagađenjem vazduha. Međutim, po njenim rečima, zdravstveni sistem u Republici Srbiji na obaveštava javnost o toj vezi. Prema podacima za 2019. godinu smatra se da 9% smrtnosti novoronđečadi se može povezati sa zagađenim vazduhom. U prošloj godini u Srbiji je zabeleženo preko 20 hiljada slučajeva astme kod dece, kaže dr Nataša Stanković. „U Opštoj bolnici u Valjevu je prošle godine otkriveno 450 slučajeva maligniteta različitih lokalizacija“, rekla je dr Stanković ukazujući na uticaj zagađenja vazduha na zdravlje ljudi u Valjevu.

Dr Nataša Stanković

Mladen Milovanović, pravnik iz Valjeva je učesnicima predstavio rezultate istraživanja transparentosti lokalnih samouprava u Srbiji koje je prošle godine sproveo Centar za evropske politike. U istraživanju je učestvovalo 17 lokalnih samouprava, među kojima i Valjevo. „Najveći utisak nakon sprovedenog istraživanja jeste jedan zatvoren i negativan odnos Gradske uprave grada Valjeva prema istraživanju koje sprovodimo. Podneo sam veći broj zahteva za slobodnim pristupom informacijama od javnog značaja, oni su odgovorili samo na jedan i to sa više meseci zakašnjenja“, kazao je Milovanović. Govoreći o nalazima istražavanja o stanju lokalne uprave, Milovanović je istakao da je najslabije ocenjena oblast „službenički sistem“ koja se odnosi na transparentnost vođenja kadrovske politike.

Mladen Milovanović

Skup aktivista koji je u subotu održan u Paštriću kod Mionice je deo akcije udruženje Lokalni odgovor pod imenom „Javni budžet – Moja stvar“ u okviru projekta “Lokalni poziv za EU: vladavina prava i kulturna raznolikost za stvaranje društvene kohezije i održivog razvoja lokalnih zajednica” koji sprovode Nacionalna koalicija za decentralizaciju, Grupa 484 i Fondacija „Jelena Šantić“, uz finansijsku podršku Evropske unije. Edukacija je jedna od aktivnosti projekta koja bi trebalo da ohrabri aktiviste, građane i građanke Valjeva da učestvuju u budžeskom procesu, ali i da aktivno učestvuju u drugim javnim politikama, posebno koje se odnose na zaštitu životne sredine i zaštitu vazduha.

Prezentacije predavača možete preuzeti na sledećim linkovima:

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

sr_RSSerbian